https://krusevacgrad.rs/danas-pocinje-sabor-prodjoh-levac-prodjoh-sumadiju/
Danas počinje Sabor „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“
Postavljeno: 31.07.2026

U srcu Levča, tamo gde se čuvaju uspomene i prenose običaji, ponovo se okuplja narod da zajedno oživi duh tradicije. Tamo gde se pesma rađa iz srca, gde se neguje gostoprimstvo i gde svaki susret postaje uspomena – tu je Sabor „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“, koji će se ove godine održati u porti manastira Kalenić od 31. jula do 2. avgusta. Ovaj značajan događaj okuplja brojne učesnike iz cele Srbije i regiona i predstavlja jednu od najvažnijih manifestacija posvećenih očuvanju i promociji kulturne baštine Levča i Šumadije
Tradicionalni 56. Sabor narodnog stvaralaštva „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“ počinje danas (31. jul) u 18 časova otvaranjem 33. likovne kolonije „Kalenić“ u osnovnoj školi u Kalenićkom Prnjavoru, koja je deo istorijskog i duhovnog nasleđa Levča.
Svečano otvaranje Sabora je 1. avgusta u 18 časova. Na Ilindan, 2. avgusta u 9 sati biće služena Sveta Liturgija u manastiru Kalenić. Dolazak kulturno – umetničkih društava i prijave za takmičenja su u 10 časova.
Svečani defile kulturno – umetničkih društava je u 12 i 30. Takmičenje zdravičara, dodela povelje Brativoje Marković, izbor najduže saborice, najdužih brkova, najdužih pletenica i najlepše muške i ženske narodne nošnje počinje u 13 sati.
U zagrljaju Levča i Šumadije slavi se ono što nas spaja: pesma, igra, stare zanati i lepote našeg kraja.
Organizatori pozivaju sve ljubitelje kulture, tradicije i dobre zabave da posete Kalenić i budu deo ove jedinstvene manifestacije, koja se od 1970. godine održava u porti manastira Kalenić.
Sabor je utemeljio učitelj Brativoje Marković iz Belušića kod Rekovca. Opština Rekovac je u znak sećanja na njega ustanovila povelju „Brativoje Marković“, koja se od 2006. godine dodeljuje pojedincima i institucijama koje su od značaja za kulturni i ekonomski razvoj Rekovca.
Na inicijativu prosvetnih, kulturnih i zdravstvenih radnika Belušića, prvi sabor „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju” održan je 10. septembra 1970. godine u Belušiću, uz potporu novinske ustanove „Novi Put” iz tadašnjeg Svetozareva (danas Jagodina). Program se sastojao iz dva dela: takmičenja u narodnom višeboju (skok s motkom, bacanje kamena s ramena, skok iz mesta, bacanje bombe u cilj i nadvlačenje konopca) i takmičenje pevača amatera. Ovakav saborski program trajao je prvih nekoliko godina, kad se proširuje i na izvorno narodno stvaralaštvo i obuhvata ceo srez Svetozarevo.
Od 1980. godine sedište Sabora se premešta u prostore manastira Kalenić, sa potpuno izmenjenom koncepcijom.
Sabor dobija nove sadržaje i kulturne dimenzije, koristi se privlačnost samog manastira sa okolinom. Kao glavni, osnovni sadržaj Sabora, pojavljuje se narodno stvaralaštvo i narodna umetnost, što odgovara i samom ambijentu. Na letnjoj pozornici, usred bukove i hrastove šume, u neposrednoj blizini manastira, svake godine u toku ove manifestacije, prodefiluje četrdeset kulturno-umetničkih društava, izvornih folklornih grupa i ansamabala, preko 1.200 izvođača iz Šumadije i Pomoravlja, Župe, Levča i ostalih delova Srbije, na saboru se pojave i srpska kulturno-umetnička društva iz Mađarske i Rumunije, kao i iz drugih zemalja. Do 1990. na ovoj manifestaciji su učestvovala i društva iz svih republika bivše Jugoslavije, a bilo je i gostiju iz Bugarske, Poljske, Austrije i Amerike, Makedonije i Albanije.
U toku Sabora organizuju se i gostovanja vrhunskih horova, pozorišnih i muzičkih ansambala, kao i pojedinaca i klubova iz oblasti književnosti, muzike i umetnosti. Organizuju se i održavaju raznovrsne izložbe (likovna kolonija, domaće radinosti „Zlatne ruke Levča”, knjiga…). U toku Sabora obnavljaju se stara kulinarska zanimanja kroz spremanje starih levačkih jela. Posebna atrakcija Sabora je izbor za najduži brk Sabora, devojke sa najdužim pletenicama, najlepše saborice i najlepše očuvane muške i ženske narodne nošnje.
U okviru sedmodnevnog trajanja sabora, u organizaciji Kulturnog centra opštine Rekovac i Turističke organizacije Rekovac, organizuju se mnoge prateće manifestacije i događaji u selima Oparić, Belušić i Kalenićki Prnjavor.
Na saboru učestvuje veliki broj folklornih ansambala iz zemlje i inostranstva, slikari poštovaoci naivnog slikarstva i udruženja koja neguju stare tradicionalne i umetničke zanate. U okviru manifestacije održava se i „Zlatni glas Sabora“.
O. MIlićević
Foto: TO Rekovac






Коментари
Постави коментар