https://odjek.rs/peticije-za-odbranu-slobodista-potpisivanje-na-dve-lokacije/

Zbog građana Kruševca, u saradnji sa građanskom inicijativom “Odbranimo Slobodište”, u sredu i četvrtak (17. i 18. jun) organizuje potpisivanje peticije protiv izgradnje parka vojne tehnike na Slobodištu.
Peticija za odbranu Slobodišta, kako je navedeno u pozivu, organizovaće se dva dana, na dve lokacije. U sredu (17.jun), od 8 do 21 sat, stand će biti postavljen na Trgu glumaca, a dan kasnije, u četvrtak, i na Trgu glumaca i u Rasadniku (pored KTK marketa), takođe od 8 do 21 sat.
– Pozivamo vas na potpisivanje peticije koju organizujemo kao jedan od narednih ključnih koraka u odbrani Slobodišta! Neophodno je da sakupimo što više potpisa, zato ste nam svi potrebni- navodi se u pozivu Zbora građana Kruševca.
Podsetimo da je čitava priča u vezi sa izgradnjom parka vojne tehnike na Slobodištu, na parceli koja je van Memorijalnog kompleksa, u javnosti obelodanjena sredinom maja, nekoliko dana pred početak izgradnje. Od tada su se građani više puta okupljali, iskazujući neslaganje, na mrežama se pojavila grupa Odbranimo Slobodište, čiji su članovi poslali dopise institucijama koje smatraju nadležnima.
Glas protiv izgradnje parka vojne tehnike podigao je i poznati umetnik i arhitetkta Andrej Josifovski Pijanista koji se sa profesorkom sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu Milicom Milojević nedavno na Slobodištu od sveže pokošene trave napravio natpis koji je inače isklesan u Memorijalnom kompleksu Slobodište: „Pod ovim nebom, čoveče, uspravi se“.
Naš portal je ranije pisao o pomenutoj postavci, a rezultati ankete koju smo sproveli na društvenim mrežama pokazali su da je većina onih koji su odgovorili protiv izgradnje pomenutog kompleksa.
Takođe, sugrađanin Kosta Radić, kustos i istoričar u penziji, smatra da umesto vojne tehnike, čija je postavka, prema njegovom mišljenju, neprikladna, treba prikazati materijalne ostatke i sačuvana dokumenta koja svedoče o stradanju ljudi na Slobodištu.
Direktor Narodnog muzeja Kruševac, Nikola Pantelić je ranije u pisanim odgovorima naveo da radovi na postavci izložbenog kompleksa vojne tehnike na Slobodištu, neće narušiti prostor memorijalnog centra, da se razmatralo i o drugim lokacijama, da se javna rasprava neće organizovati jer nije obavezna po zakonu, da je Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva dao saglasnost.
Podsetimo i na to da je 10. juna direktorka Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, Katarina Grujović sa ministarkom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milicom Đurđević Stamenkovski, u Domu Slobodišta potpisala ugovor o rekonstrukciji amfiteatra na Slobodištu. Deo građana koji se protive aktuelnoj izgradnji parka vojne opreme iskoristio je priliku da postavi pitanja. Direktorka je tada građanima kazala da Odluka o davanju saglasnosti za izgradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu može biti promenjena, a može biti razmotrena i inicijativa za izgradnju takvog parka na drugoj lokaciji.
Povodom najavljene izgradnje “Parka oružja” na lokalitetu Slobodište, saopštenjem se oglasio i Upravni odbor Udruženja arhitekata Srbije, u kome se, između ostalog, navodi da je “Spomen park „Slobodište“ kompleks od nacionalnog značaja i njegov celokupan prostor mora biti očuvan u celini bez menjanja odnosno dodavanja bilo koje fizičke strukture ili postavljanja drugih sadržaja u njegov prostorni okvir -parcelu.
Oglasio se Arhitektonski fakultet u Beogradu koji je naveo da “svaka nova intervencija u okviru memorijalnog kompleksa zahteva naročitu pažnju”, dok posebnu težinu daje to što je u toku kandidatura celokupnog opusa arhitekte Bogdana Bogdanovića za UNESCO Listu svetske baštine te da “u tom svetlu, očuvanje integriteta Slobodišta prevazilazi okvire pojedinačne lokalne intervencije i postaje pitanje odgovornog odnosa prema kulturnom nasleđu od izuzetnog nacionalnog i međunarodnog značaja, dostojnog prostora čije je osnovno značenje – sloboda”.
Za naš portal na ovu temu govorio je i poznati reditelj Nebojša Bradić, rođeni Kruševljanin, koji je svojevremeno upravo na sceni otvorenog teatra na Slobodištu postavio neka od svojih najznačajnijih rediteljskih ostvarenja. On je, između ostalog, naveo da bi izgradnju izložbenog kompleksa vojne tehnike na Slobodištu trebalo preispitati, te da bi mnogo primerenije mesto za takvu postavku bilo bi u okviru ABHO centra.
Коментари
Постави коментар