https://www.kurir.rs/zabava/zena/9839488/kako-se-pravilno-pripremati-za-bozicni-post
"Postite čistom dušom i srcem, a ne samo onim što stavljate u tanjir" Evo kako da se pravilno pripremati pričešće
Pravi post je stalni napor da čuvamo dušu od greha, da pazimo šta govorimo, kako se ponašamo, da se klonimo psovke, laži, osude i svake duhovne prljavštine.Patrijarh Pavle ostao je u našem narodu upamćen kao duhovnik čije reči imaju vrednost i daleko posle njegovog života.
Uvek je govorio ono što je i sam živeo, zbog čega se i danas njegova učenja poštuju. Posebno je govorio o smislu posta i pričešća, naglašavajući da post nije samo izbegavanje mrsne hrane kako mnogi veruju. Post i pričešće imaju duhovnu suštinu i tek kad to shvatimo možemo razumeti zbog čega su važni.
Šta pričešće znači hrišćaninu
Patrijarh Pavle je učio da pričešćepredstavlja susret čoveka sa Bogom. Prvi hrišćani su tome prilazili sa dubokom verom i ubeđenjem da bez tog susreta ne mogu duhovno da žive. Oni su odlazili na liturgiju svakom prazniku i nedeljom i pričešćivali se iz potrebe duše, a ne iz obaveze. Trudili su se da pristupe u čistoti i miru, svesni da se približavaju najdubljoj tajni vere.
Kako se duša čisti
Prvi hrišćani su znali da greh udaljava čoveka od Boga i ostavlja trag na duši. Zato su težili da se greha klone. Ako bi i pali, odmah su se trudili da se pokaju i poprave kako ne bi nedostojni pristupili pričešću. Njihov život bio je ispunjen borbom da ostanu duhovno čisti i spremni za susret sa Bogom.
Zašto postoji post
Post je u Crkvi prisutan od samih početaka. Kao što u Starom Zavetu dobijamo Božiju zapovest o postu, tako u Novom Zavetu sam Hristos posti i uči svoje učenike da i oni poste. Apostoli i prvi hrišćani su poštovali post kao duhovno sredstvo, ali su se pričešćivali redovno i u postu i u mrsu. Post je imao svoju svrhu, a pričešće svoju. Jedno nije isključivalo drugo.
Kako se nekada pripremalo za pričešće
U prvim vekovima nije postojala posebna priprema pred pričešće. Pripremalo se celim životom, ispunjavanjem Božijih zapovesti i borbom protiv greha. Tek kasnije, kada više ljudi počinje da dolazi u crkvu bez duboke vere, moralni život slabi i vernici sve ređe pristupaju pričešću. Zbog toga se uvodi stroži post pred velike praznike kako bi se čovek disciplinovao i vratio ozbiljnosti u pripremi.
Šta je post postao kod nas
Vremenom se u našem narodu razvilo veoma ograničeno shvatanje posta. Često se sve svodi na to da li smo jeli mrs ili nismo. Mnogi se pričešćuju samo na osnovu toga, bez razmišljanja o stanju srca i duše. Važno je da se ne ograničimo na spisak namirnica.
Patrijarh Pavle nas uči da se pričešću pristupa u čistoći misli, govora i dela, u molitvi i stalnoj duhovnoj budnosti. Ako samo nekoliko dana pred pričešće malo pripazimo na jelovnik, a ostatak vremena živimo kako hoćemo, onda promašujemo suštinu.
Pravi cilj posta
Pravi post je stalni napor da čuvamo dušu od greha, da pazimo šta govorimo, kako se ponašamo, da se klonimo psovke, laži, osude i svake duhovne prljavštine. Ako se trudimo da živimo tako, onda možemo redovno pristupati pričešću. Ne treba ići ni u krajnost retkog pristupanja ni u automatizam bez pripreme. Potrebno je da se neprestano trudimo da budemo dostojni onoga čemu pristupamo.
Pravila Božićnog posta
Tokom Božićnog posta ne jedemo meso, jaja i mlečne proizvode. Ulje i vino dozvoljeni su svim danima osim sredom i petkom kada postimo na vodi.
Riba se jede svake subote i nedelje i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice čak i ako padne sredom ili petkom. Ako je slava, domaćinu i gostima post se razrešuje na ribu. Poslednja nedelja posta posti se strožije, bez ribe, a Badnji dan se tradicionalno posti na vodi.
Ovo je učenje koje nas podseća da se post i pričešće ne mere samo onim što stavimo na tanjir. Oni se mere onim što nosimo u srcu i kako živimo svakoga dana.
(Kurir.rs/SrbijaDanas)
Коментари
Постави коментар