https://n1info.rs/magazin/lifestyle/stetne-prehrambene-navike-osoba-starijih-od-60-godina/?
Štetne prehrambene navike osoba starijih od 60 godina
LIFESTYLE 30. jan 2025.
Kako starimo, postaje sve važnije da se svakodnevno brinemo o svom zdravlju, a to uključuje redovnu fizičku aktivnost, ali i pravilnu ishranu.
Mnogo je zdravih navika koje mogu pomoći u postizanju zdravstvenih ciljeva, kao i onih koje mogu ozbiljno narušiti zdravlje.
Grupa dijetetičara otkrila je za Eat This, Not That koje prehrambene navike ljudi u šezdesetim i starijima treba da počnu da izbegavaju.
Ne dobijate dovoljno prebiotika
Prebiotici su hranljivi sastojci koji hrane crevne bakterije i ključni su za održavanje zdravlja creva i podržavanje hormona dok ulazite u ovu novu fazu života, objašnjava dijetetičarka Kara Landau.
Ona dodaje da kako starimo, raznolikost crevne mikrobiote se prirodno smanjuje, što može negativno uticati na mnoge aspekte zdravlja, uključujući hormone odgovorne za sitost i regulaciju telesne težine, metabolizam i još mnogo toga.
Da biste podržali svoje crevne bakterije, uključite hranu bogatu prebioticima u svoju ishranu, kao što su luk, beli luk, kuvani, a zatim ohlađeni krompir i pirinač, sirova ovsena kaša, mahunarke i sočivo, i orašasti plodovi poput indijskih oraha i pistaća.
Konzumirate previše šećera
„Možda zvuči očigledno da treba da smanjimo unos šećera, ali on se često uvlači u našu ishranu više nego što mislite, od dodavanja šećera u gotove sosove i prelive do zaslađenih peciva. Lista namirnica koje sadrži skrivene šećere je beskrajana“, kaže dijetetičarka.
Da biste to sprečili, uvek proverite listu sastojaka pre kupovine i pokušajte da izbegavate proizvode u kojima je šećer (ili njegov ekvivalent) među prvim sastojcima.
Ne dobijate dovoljno omega-3 masnih kiselina i biljnih sterola
„Umesto da se samo fokusirate na eliminisanje određene hrane, važno je razmišljati o hranljivim materijama koje su telu potrebne da bi funkcionisalo optimalno“, ističe Landau za „Eat This, Not That“.
Kako se nivo hormona menja, smanjuje se i njihova kardioprotektivna funkcija. Zbog toga je važno da unosite više zdravih omega-3 masnih kiselina, a ako imate visok nivo holesterola, konzumirajte hranu sa dodatkom biljnih sterola.
Masna riba ulovljena u divljini, alge i, u manjoj meri, biljna hrana kao što su seme konoplje, orasi i laneno seme su dobri izvori omega-3, kao i proizvodi obogaćeni ovim hranljivim materijama.
Ne dobijate dovoljno proteina
Unos proteina je važan u bilo kom uzrastu, ali sa godinama postaje još važniji.
„Proteini pomažu u održavanju mišićne mase, snage, zdravlja kostiju, a takođe su korisni u regulisanju telesne težine“, kaže dijetetičar Kortni D’Anđelo.
Dodaje da su „ljudi stariji od 60 godina podložnije gubitku mišićne mase, a nedovoljan unos proteina može ubrzati ovaj proces“.
Da biste osigurali dovoljan unos, u svoju ishranu uključite namirnice poput jaja, lososa, govedine, piletine i ćuretine. Takođe možete dodati neku vrstu proteinskog praha u jutarnju kafu ili ovsenu kašu da započnete dan zdravom dozom proteina.
Ne pijete dovoljno vode
Jedna od najčešćih grešaka je nedovoljan unos tečnosti.
„Kako starimo, naš osećaj žeđi se smanjuje“, kaže dijetetičarka Lisa Jang.
Zbog toga ljudi u šezdesetim godinama češće pate od dehidratacije nego mlađi ljudi. Važno je obezbediti dovoljan unos vode, čak i ako ne osećate žeđ.
Jedete kasno uveče
Mnogi ljudi nisu svesni da obroci kasno uveče mogu negativno uticati na zdravlje, čak i kada je u pitanju zdravija hrana.
„Jedenje kasno uveče često je povezano sa unosom ultra-obrađene hrane i može biti problematično jer prejedanje uveče može dovesti do povećanja telesne težine, promene nivoa šećera u krvi i povećanog rizika od dijabetesa, posebno kod starijih osoba“, upozorava Jang.
Obično imate ishranu sa malo vlakana
Jedna od najgorih navika u ishrani je nedovoljan unos vlakana, jer su ona ključna za zdrav probavni sistem i opšte zdravlje.
„Uverite se da dobijate dovoljno nerastvorljivih vlakana za održavanje redovnog varenja i rastvorljivih vlakana, koja hrane korisne bakterije u crevima, poboljšavaju apsorpciju hranljivih materija, smanjuju upale i pozitivno utiču na raspoloženje“, savetuje Landau.
Dobri izvori vlakana su bobičasto voće, ovsena kaša, jabuke, pasulj i leblebije – pokušajte da ih redovno uključujete u svoju ishranu, prenosi Index.hr.
Коментари
Постави коментар